Rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurala je ove godine Zagrebačka županija, najviše do sada, za svoje poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, OPG-ove, udruge civilnog društva te gradove i općine – rečeno je danas na 16. po redu Susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije održanom u hotelu International.

U nazočnosti 200-tinjak uzvanika prezentirane su analize i gospodarski pokazatelji različitih relevantnih institucija koje svrstavaju Zagrebačku županiju u sam vrh razvijenosti u Republici Hrvatskoj. Tako analiza Fine pokazuje da se Županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 45,7 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu odmah iza Zagreba, a analiza HGK-a kaže da se Zagrebačka županija nalazi na 2. mjestu s ostvarenim porastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Također, spomenuto je i da se prema indeksu razvijenosti  Zagrebačka županija nalazi se u najrazvijenijoj skupini u kojoj u budućnosti planira napredovati i unutar skupine.

„Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba. Ukupan iznos dobiti koji su ostvarili naši poduzetnici iznosi 2,23 milijarde kuna, a s dobiti posluje 73,8 posto županijskih poduzetnika“, istaknuo je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić dodavši da je vrijednost izvoza povećana za 11% u odnosu na 2015. godinu te je u 2016. dosegla 7,1 milijardu kuna na godišnjoj razini. „Takva gospodarska kretanja nas izrazito vesele jer pokazuju da naši poduzetnici mogu konkurirati najboljim tvrtkama iz cijele Europe pa i šire“, rekao je Kožić.

Pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili su se i na rast zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji za 10,3% u razdoblju od 2011. do 2016. godine – što je najveći rast zaposlenosti od svih županija, a prema zadnjim podacima je i nezaposlenost najniža u posljednjih 25 godina s brojkom od 6885 nezaposlenih u travnju ove godine.

„Zagrebačka županija u ovom trenutku ima, bilo u fazi prijave, provedbe ili odobrenja na EU natječaje gotovo 100 milijuna kuna vrijedne projekte. Kada tome pridodamo i strateške projekte poput 883 milijuna kuna vrijednog projekta vodoopskrbe istoka županije i 800 milijuna kuna vrijednog projekta širokopojasnog pristupa internetu ova brojka mnogo je veća“, rekao je Kožić posebno istaknuvši otvorenje 27 milijuna kuna vrijedne ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., također financirane EU sredstvima. „Gradnju hladnjače najavio sam prošle godine na Susretu gospodarstvenika, a za idući tjedan najavljujem svečano otvorenje“, izjavio je Kožić. Kazao je i kako je zahvaljujući naporima Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije (ZACORDA) proteklih godina iz EU fondova povučeno 350 milijuna kuna za projekte vrijednosti veće od 700 milijuna kuna.

O isprepletenosti i međuovisnosti globalnih, EU i nacionalnih kretanja i izazova govorio je ekonomski stručnjak prof.dr. Mladen Vedriš u svom predavanju „Hrvatska 2018. Kako dalje?“. Posebno se osvrnuo na Nacionalni program reformi 2018. koji je Vlada RH objavila u travnju ove godine, a prema kojem su kao glavni ekonomski ciljevi izdvojeni – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. „Hrvatska mora prijeći iz faze deklarativnosti u fazu realnog rada na reformama“, naglasio je Vedriš dodavši da Županija daje zavidan poticaj svojim gospodarstvenicima, ali je potrebna sinergija na razini države da bi gospodarstvo u cjelini bilo u porastu.